Ivanić-Gradu petica za transparentnost
Institut za javne financije predstavio je u ponedjeljak rezultate sedmog ciklusa istraživanja proračunske transparentnosti jedinica lokalne samouprave koji pokazuju daljnji napredak i trend rasta transparentnosti. Nakon prošlogodišnje zajedničke prosječne ocjene 4,1 (godinu ranije ocjena je bila 3,9), gradovi, općine i županije ove su godine dobili prosječnu ocjenu 4,5 od mogućih 5. Gradovi su, pak, nakon prošlogodišnje ocjene 4,5 (godinu ranije je bilo 4,3) zaslužili ocjenu 4,7, a broj odlikaša je sa prošlogodišnjih 87 (godinu ranije bilo ih je 65) narastao na 99.
‘Sve županije objavile su svih 5 traženih dokumenata, gradovi prosječno 4,7 dokumenata, a općine prosječno 4,4 dokumenta. No, usprkos odličnim prosjecima, još uvijek 8%, tj. 10 gradova i 16%, tj. 68 općina ne objavljuje sva tri dokumenta za koje postoji zakonska obveza objave, a čak 20% gradova i 31% općina ne objavljuje dva dokumenta koje im je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati. Naravno, sama objava ključnih proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, no smatra se prvim korakom k višim razinama transparentnosti neophodnim za konstruktivno sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava’, navodi se u osvrtu na rezultate istraživanja kojeg su provele Mihaela Bronić, Marija Opačak, Katarina Ott, Miroslav Petrušić i Branko Stanić.
Najmanje dokumenata, navodi se u analizi, objavili su gradovi u Požeško-slavonskoj županiji (3,8), dok su, s druge strane, sve ključne dokumente objavili svi gradovi u pet županija – Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj.
Institut za javne financije, kao što je poznato, već duži niz godina analizira proračunsku transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i općina koju, pak, ocjenjuju temeljem broja proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama. Otkako se krenulo sa ovim istraživanja, u sedam ciklusa, prosječna proračunska transparentnost porasla je sa 1,8 na 4,5.
Cilj istraživanja je utvrditi objavljuju li sve županije, gradovi i općine svake godine pravovremeno pet ključnih proračunskih dokumenata na svojim mrežnim stranicama. Jako
smo zadovoljni jer vidimo kako se stanje iz godine u godinu poboljšava. To znači da u sve više lokalnih jedinica građani, vijećnici i novinari imaju mogućnost uključivanja u donošenje odluka o lokalnim proračunima“, izjavila je na predstavljanju istraživanja u ponedjeljak Mihaela Bronić, voditeljica istraživanja koje proizlazi iz projekta „Isplati li se transparentnost? Politički i socioekonomski učinci transparentnosti proračuna lokalnih jedinca u Hrvatskoj“, a koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).
Bronić je naglasila da puka objava pet ključnih proračunskih dokumenata – izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna za 2019., izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna za
2020., prijedlog proračuna za 2021., izglasani proračun za 2021. te proračunski vodič za građane za 2021. – ne znači da su te jedinice apsolutno proračunski transparentne niti da im je vodstvo apsolutno proračunski odgovorno, nego je samo potvrda da su se pridržavale zakona i preporuka Ministarstva financija.
„Objava ovih pet ključnih proračunskih dokumenata može se smatrati tek prvim, ali temeljnim korakom prema potpunijoj transparentnosti i participaciji građana, odnosno neophodnim preduvjetom za educiranje građana i njihovo uključivanje u lokalne proračunske procese.
Samo se proračunski obrazovani i pravovremeno informirani građani, vijećnici i novinari mogu konstruktivno uključiti u odlučivanje o prikupljanju i potrošnji lokalnih sredstava te u
kontrolu odgovornosti lokalnih vlasti“, kazala je Bronić. (Marija Pulić Drljača)
Najveći napredak u Križevcima, Belišću i Vinkovcima
Najveći napredak u proteklih godinu dana ostvaren je u Križevcima koji su prošlogodišnju jedinicu ove godine zamijenili četvorkom. Belišće i Vinkovci skočili su, pak, sa prošlogodišnje trojke na peticu.
Sa prošlogodišnje četvorke na peticu su se popeli Benkovac, Donja Stubica, Hvar, Ivanić-Grad, Komiža, Kraljevica, Lipik, Nin, Ogulin, Popovača, SINJ, Slunj i Zaprešić.
Sa dvojke na četvorku su se popravili Ilok i Senj, a Trilj je ocjenu popravio s dvojke na trojku.
Trojku su, pak, na četvorku popravili Opuzen, Donji Miholjac, Obrovac, Orahovica i Vrlika.
GRADOVI ODLIKAŠI
Bakar, Beli Manastir, Belišće, Benkovac, Bjelovar, Buzet, Cres, Crikvenica, Čabar, Čakovec, Čazma, Daruvar, Delnice, Donja Stubica, Drniš, Dubrovnik, Duga Resa, Dugo Selo, Đakovo, Đurđevac, Garešnica, Glina, Gospić, Grubišno Polje, Hvar, Imotski, Ivanec, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Kastav, Kaštela, Klanjec, Komiža, Koprivnica, Korčula, Kraljevica, Krapina, Krk, Kutina, Labin, Lepoglava, Lipik, Ludbreg, Makarska, Mali Lošinj, Metković, Mursko Središće, Našice, Nin, Nova Gradiška, Novalja, Novigrad, Novska, Ogulin, Opatija, Oroslavje, Osijek, Otok, Ozalj, Pag, Pazin, Pleternica, Ploče, Popovača, Poreč, Požega, Pregrada, Prelog, Pula, Rab, Rijeka, Rovinj, Samobor, Sinj, Sisak, Slavonski Brod, Slunj, Split, Supetar, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Šibenik, Trogir, Umag, Varaždin, Varaždinske Toplice, Vinkovci, Virovitica, Vodice, Vrbovec, Vrbovsko, Vrgorac, Vukovar, Zabok, Zadar, Zagreb, Zaprešić, Zlatar
VRLO DOBAR
Biograd na Moru, Buje, Donji Miholjac, Ilok, Križevci, Novi Vinodolski, Obrovac, Opuzen, Orahovica, Petrinja, Senj, Skradin, Solin, Stari Grad, Valpovo, Velika Gorica, Vis, Vodnjan, Vrlika
DOBAR
Knin, Novi Marof, Omiš, Otočac, Slatina, Trilj
DOVOLJAN
Kutjevo, Pakrac, Županja
NEDOVOLJAN
Hrvatska Kostajnica
Izvor: gradonacelnik.hr
