Dana, 12. prosinca 2009. godine u Narodnim novinama broj 153/09 objavljen je natječaj za dodjelu sredstava iz IPARD programa za Mjeru 101 “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu rekonstruiranja i dostizanja standarda Zajednice” i Mjeru 102 “Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tuh aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice”. (www.mps.hr)
Rok za podnošenje prijava je 04.03.2010., a potencijalni korisnici informacije mogu dobiti i u Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo u Zagrebačkoj županiji na broj telefona 01/6009-426 ili u Hrvatskim poljoprivrednim agencijama prema mjestu prebivališta.
Natječaj za dodjelu stipendija Grada Ivanić-Grada za školsku/akademsku godinu 2011/2012.
Gradonačelnik Grada Ivanić-Grada 16. prosinca 2011. godine donio je Odluku o broju i visini stipendija te raspisao Natječaj za dodjelu stipendija učenicima i studentima s područja Grada Ivanić-Grada za školsku/akademsku godinu 2011/2012.
Natječaj je otvoren do 2. siječnja 2012. godine.
Tekst Natječaja, kao i obrasce Prijave i Izjava može se podići u Općem upravnom odjelu Grada Ivanić-Grada, Park hrvatskih branitelja 1 (soba 2) ili preuzeti ovdje.
Trenutno nema otvorenih natječaja.
Ukoliko želite primati obavijesti o novim sadržajima na web stranicama Grada Ivanić-Grada na Vašu e-mail adresu prijavite se na našu listu Novosti.
Udruga energetskih gradova (Energy Cities) je savez europskih lokalnih vlasti za promociju principa održive energije. Udruga je osnovana 1990. i trenutno broji oko 1000 članova iz 30 zemalja.
Početkom 2008. godine, odlukom Gradskog poglavarstva, Ivanić-Grad je stupio u punopravno članstvo udruženja Energetskih gradova (Energy Cities).
12 komentara
dedo_mimili
Siječanj 14.2010. u 12:40
1kao što smo pročitali 12.XII raspisan je natječaj za DODJELU sredstava iz IPARD programa za Mjeru 101 i da je rok za podnošenje prijava 4.III.o.g S obzirom na činjenicu da Zaagrebačkoj županijii u 2oo8 god.nije odobren ni jedan program smatram da bi naš grad sa svojom upravom u kojoj imamo i dva zamjenika gradonačelnika uz suradnju stručnjaka, kojih hvala Bogu ima u nas,mogao pomoći bilo kojem našem seljaku da se napravi program prihvatljiv IPARD-u.To bi mogao biti početak revitalizacije našeg sela i, što je vrlo značajno,stvaranja uvjeta da i mi postanemo izvoznici hrane .A hrana je danas svijetu potrebnija nego auto.
Spomenuo sam na početku da imamo dva zamjenika gradonačelnika zbog toga jer smatram da bi se jedan mogao baviti samo selom i da bi tu mogao ostvariti velike rezultate s kojima bi se svi mi mogli ponositi.
Milan
Ožujak 7.2010. u 19:08
2U svjetlu najnovijih dođađanja vezanih za prosvjede poljoprivrednika zanima me zna se koliko seljaka ili poduzeća iz našeg kraja javilo na ovaj natječaj?
Ili je po običaju bolje sačekati državne poticaje nego se natezati sa papirologijom i EU.
Pročelnik za razvoj Grada
Ožujak 8.2010. u 14:36
3Znamo za tvrtku Ekoprom koja je dobila sredstva za hidroponski uzgoj rajčica. Za druge nemo podatke, vjerajtno ih nije bilo.
dedo_mimili
Ožujak 8.2010. u 18:26
4kratki komentar na izjavu pročelnik ZA RAZVOJ GRADA “..vjerojatno ih nije bilo”.Bil sam u Ausriji prije petnaestak godina u jednom selu.Oni imaju zadrugu (ne seljačku radnu zadrugu iz soc.Juge)koja postoji od 1933.Oni su zbog promjenjenih uvjeta diktiranih iz EU prešli iz proizvodnje mlijeka na proizvodnju ..lana i imaju dobar program koji im omogućava mirniji i sigurniji život.Bil sam i još ranije na Bodenskom jezeru u posjeti jednom vinogradaru i podrumaru.O grožđu i vinu nije nam govoril gazda,vlasnik tog podruma i vinograda nego…opć.stručnjak za tu djelatnos.Takvim odnosom prema seljaku,farmeru manjem ili većem moguće je održati selo ,a ujedno dati značajan doprinos ukupnom razvoju općine,grada,države ili ak hoćete domovine .Ne može svaki seljak imal on deset,dvadeset ili sto hektara zemlje biti uvijek i poduzetnik.Treba mu stručna pomoć najprije lokalne zajednice a ,jasno, država mora stvarati uvjete .I to nikako samo raznim ,koji put, nejasnim i mutnim poticajima koji više pomažu špekulantima nego pravim proizvodjačima,seljacima.
I tu ja vidim najvažniju ulogu lokalne zajednice u razvoju grada.A iz citirane izjave …”vjerojatno ih nije bilo” vidi se da grad tak ne razmišlja.Šteta.Bilo bi mi drago da imam krivo.
Pročelnik za razvoj Grada
Ožujak 9.2010. u 8:02
5I mi smo u siječnju u Austriji (Bruck) vidjeli kako su se farmeri organizirali, iz sredstava EU izgradili termoelektrane i cijelo selo griju na biomasu i bioplin (mrkvu, zelje, salatu, slad - ostatke iz trgovačkih centara i proizvodnje piva).
Inicijativa je došla s njihove strane, a gradska uprava ih je podržala. Tako bi trebalo biti i u Ivanić-Gradu, ne može Grad nametati projekte poljoprivrednicima, ako oni nisu zainteresirani. Grad već godinama predlaže uzgoj bundeva (osiguran otkup za bučino ulje), ali samo se jedna obitelj na Bregima bavi time.
gugi
Ožujak 9.2010. u 15:37
6Interesira me malo to oko uzgoja bundeva. Koje su površine potrebne za isplativost, gdje se sjeme nabavlja, da li ima poticaja, tko otkupljuje? Tko se to bavi na Bregima? Hvala!
dedo_mimili
Ožujak 9.2010. u 18:43
7Grad ne može nametati svoje projekte seljacima,to je točno.Ali grad može predlagati projekte i morao bi ,u našim uvjetima, organizirati stručnu pomoć.Nama ne smije biti svejedno da li će naša sela postati prazna:Možda uvaženom ministru g.Čobankoviću to jest svejedno jer on je u raspravi o zahtjevima seljaka medju ostalim rekao:” pa, i u Italiji je nedavno nekoliko tisuća seljaka-farmera propalo ,pa što onda?”
I to kaže čovjek koji se borio za svoju slobodnu,demokratsku visoko razvijenu domovinu.
A ovo što kažete o Brucku ja sam uvjeren da je prije toga tamo postojala organizacija, udruga,zadruga ili slično koja je vodjena od vrlo stručnih ljudi koji slijede nauku i prate razvoj raznih struka i primjenjuju kod sebe .
Bez dobre organizacije a ne stihije nema nam napretka.
Milan
Ožujak 9.2010. u 19:55
8Ne da grad ne može nametati projekte poljoprivrednicima nego bi vjerojatno sve završilo sa trektorima u centru. Sjećam se mog dobrog prijatelja diplomiranog ing. poljoprvrede koji je seljake iz svog kraja pokušao nagovoriti da sade nešto drugo osim pšenice i kukuruza. Bilo je daj balavac šuti. Dok su se ti pametnjakovići ovih dana smrzavali na traktorima on je u Italiji održao seminar o uzgoju lubenica. Ako se seljaci sami ne organiziraju prateći svjetske trendove nema tu više kruha. Nitko to više ne može i ne želi umjesto njih. A baš su tako navikli-oni će sijati i brati, a drugi nek se brinu šta s tim. Nije mi namjera pljuvati po našem seljaku ali do sada je trebalo shvatiti da ako si sam ne pomogneš drugi ti neće pomoći. Zato je potrebno organizirati se i misliti svojom glavom. Danas ne može svako biti gazda i nitko im ne može garantirati da će ono što ide ove godine ići i za dvije godine. Vraćam se na svog prijatelja čiji je svaki projekt podržan od općinskih vlasti( nije IG),a s pravom se nada i novcima iz IPARD projekta za čiju pripremu i dokumentaciju je potrošio puno novca i vremena. Naravno da nije uspio nagovoriti nikog od sumještana da mu se pridruži iako je ponudio besplatnu pomoć.
Pročelnik za razvoj Grada
Ožujak 10.2010. u 13:06
9Vezano uz buče, u TZIG kod gđe. Ankice Bešter možete dobiti kontakt podatke o ekološkom opg-u Masnec, a možete se javiti i Savjetodavno poljoprivrednoj službi, gosp. Nenadu Đuri.
hpernar
Ožujak 10.2010. u 13:49
10Poštovani,
spominjete uzgoj bundeva za koje je osiguran otkup za bučino ulje. Možete li mi dati više informacija o tome (modeli kooperacije, tko otkupljuje / način otkupa, preduvjeti - npr. godišnja proizvodnja / veličina zemlje, da li je to još uvijek aktuelno itd.) odnosno uputiti me na prave adrese?
Zahvaljujem
dedo_mimili
Ožujak 10.2010. u 18:48
11Moje razmišljanje o “ako se seljaci sami ne organiziraju prateći svjetske trendove….”je nešto drugačije.Pamtim,naime vrijeme prije II svj.rata kada su se u Banovini Hrvatskoj oraganizirali u zimskom razdoblju tz domaćinski tečajevi. Gotovo nije bilo sela gdje nije održavan s velikim interesoom 14 dnevni tečaj kojega su pohadjale žene ,mlade i starije.Na tim tečajevima žene su doblvale osnovne informacije o higijeni u kućanstvu ,posebno u kuhinji učile kako i šta kuhati i posebno kako spremati zimnicu.Tada nije bilo konzerviranog povrća,bilo je samo kiselo zelje i repa.,a i jela su bila jednostavna i jednolična.
Nisu se seljanke same organizirale,organizirao je tečajeve tadašnji hIgijenski zavod,današnji zavod za javno zdravstvo.A selo je prihvaćalo tada suvremene poglede na očuvanja zdravlja i zdravu prehranu.
Imaju ći taj primjer u vidu ja i dalje smatram da će selo prihvaćati svaku novost koja mu donosi bolji život.Samo mu naše društvo mora pomoći,a ne pustiti ga da se sam snalazi kak zna i umije s obrazloženjem….”svaki seljak mora biti poduzetnik”-
Pročelnik za razvoj Grada
Ožujak 10.2010. u 20:42
12Bučijada nije samo turistička manifestacija već i gospodarska kada organiziramo predavanja na temu uzgoja buča, koja su obično slabo posjećena. Ukoliko postoji interes možemo ponoviti takvo predavnje, a kontakti su navedeni u odgovoru ranije.
Vaš komentar
Morate biti prijavljeni kao bi mogli komentirati.