Labin, Poreč, Koprivnica, Ivanić-Grad i Zaprešić u borbi za titulu najboljeg srednjeg Smart-city grada
Dobitnik nagrade Smart-city Jutarnjeg lista, Gradonačelnik.hr-a i agencije Apsolon u konkurenciji srednjih gradova tražiti će se između istarskih ‘aduta’ Labina i Poreča, sjedišta Koprivničko-križevačke županije Koprivnice i dvaju središta Zagrebačke županije – Zaprešića i Ivanić-Grada.
Srednji gradovi kandidati uvršteni su u najuži izbor na temelju istraživanja koje je žiri proveo prema 29 kriterija u šest cjelina – digitalna spremnost uprave, strateško usmjerenje grada kao pametnog, pametno gospodarstvo, pametno društvo, pametna infrastruktura i pametan okoliš.
Ivanić-Grad je izborio završnicu izbora plasmanom među pet najboljih srednjih gradova u tri prestižna kriterija u cjelinama pametni okoliš I pametno gospodarstvo . Riječ je o udjelu biciklističkih staza (pet posto) u ukupnoj dužini prometnica u gradu, stopi odvojenog sakupljenog otpada I broju potpornih institucija specijaliziranih za ICT, start up, inovacije i održivi razvoj. Isto tako, Ivanić-Grad ima jedan od tri najbolja pokazatelja među srednjim gradovima za kriterij udjela energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima u kategoriji srednjih gradova od 97 posto.
Ostvarivši jedan od tri najbolja rezultata među srednjim gradovima za četiri kriterija iz cjelina pametno gospodarstvo i pametni okoliš, Koprivnica je istaknula snažnu kandidaturu za osvajanje nagrade. U ‘top 3’ sjedište Koprivničke križevačke županije je prema udjelu gradskog proračuna (dva posto) namijenjenom potporama za tvrtke koje se bave ICT-om, start-upovima i inovacijama, broju programa (10) visokog obrazovanja (VI. stupanj naviše) u području ICT, stopi odvajanja sakupljenog otpada od 51 posto i udjelu stanovništva povezanog na sustav pročišćavanja odvodnih voda od 97,8 posto.
Labin će nagradu Smart city pokušati izboriti ‘adutima’ kao što su jedan od tri najbolja rezultata među srednjim gradovima u indeksu digitalne spreme uprave od 41,27 posto, udjelu zaposlenih (9,1 posto) u djelatnostima koje se odnose na ICT, kreativne industrije, istraživanje i razvoj, stopi odvojenog sakupljenog otpada od 24 posto te ukupnom udjelu proračuna koji se izdvaja za obrazovanje u kategoriji srednjih gradova od 39,11 posto.
Nakon što je u dva navrata pobjeđivao u izboru najboljih gradova Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos u kategoriji kvalitete života, Poreč je i u završnici izbora Smart city jer ima jedan od tri najbolja pokazatelja za četiri prestižna kriterija. Riječ je, među ostalim, o broju potpornih institucija specijaliziranih za ICT I udjelu stanovništva povezanog na sustav pročišćavanja odvodnih voda od 85 posto.
Zaprešić je u završnici izbora jer, poput Ivanić-Grada i Koprivnice, ima strategiju razvoja pametnog grada kao zaseban dokument. Uvrstio se u ‘top 3’ srednjih gradova prema udjelu visokoobrazovanog stanovništva (16,39 posto) u radnoj populaciji te stopostotnim udjelima energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima i mjernih mjesta sa senzorskim prikupljanjem podataka u sustavu vodoopskrbe u odnosu na ukupan broj mjernih mjesta.
Činjenica da se prestižna titula Smart city u ovoj konkurenciji traži između gradova od Istre preko središnjeg dijela zemlje do sjevera, potvrđuje veliki napredak koji su naši srednji gradovi postigli posljednjih godina u primjeni ‘pametnih’ rješenja u svim područjima gdje se ona u vođenju gradskih uprava primjenjuje svugdje u svijetu. Taj napredak ilustrira i podatak da se lani na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za dodjelu poticaja za razvoj Smart City projekata javilo čak 107 od ukupno 127 gradova koliko ih ima u državi, a i na ovogodišnjem natječaju, koji je u tijeku, očekuje se sličan odziv. (Vedran Marjanović, Jutarnji list)
