23.10.2024.

Posavski kukuruzni labirint uvršten je na Green Destinations 2024 TOP 100 Stories List

U svijetu u kojem se traže autentična iskustva, destinacije koje nude jedinstvenu kombinaciju kulture i prirode privlače sve veću pažnju. Ivanić-Grad, sa svojim bogatim kulturnim nasljeđem, sezonskim atrakcijama poput Posavskog kukuruznog labirinta te ulaganjima u kulturnu infrastrukturu, nudi upravo to.

U organizaciji Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada danas, 23. listopada 2024. godine održao se panel "Inovativni i održivi turizam Ivanić-Grada“ na kojem se raspravljaloo modelima upravljanja turističko-kulturnim razvojem Ivanić-Grada i okolice. Panel se organizirao s ciljem da se istaknu uspješni primjeri i strategije kojima Ivanić-Grad postaje prepoznatljiva destinacija na turističkoj karti Hrvatske, ali i šire. Panel je okupio stručnjake i predstavnike lokalne zajednice s ciljem promicanja održivih turističkih modela te isticanja ključnih potencijala koji Ivanić-Grad čine sve prepoznatljivom destinacijom na turističkoj karti Hrvatske i svijeta.

Panel je započeo osvrtom na značaj uspjeha Posavskog kukuruznog labirinta, koji je ove godine uvršten na prestižnu Green Destinations 2024 TOP 100 Stories List. Ova priznanja dodatno pozicioniraju Ivanić-Grad kao predvodnika inovacija u turizmu, što je ključna tema diskusije. Sudionici panela su naglasili izazove s kojima se Ivanić-Grad suočava, posebno ističući nedostatak hotelskog smještaja kao gorući problem. Gradonačelnik Javor Bojan Leš iznio je ambiciozne planove pozicioniranja Ivanić-Grada kao centra lječilišnog turizma, s naglaskom na Naftalan, specijalnu bolnicu koja već privlači brojne posjetitelje iz Hrvatske i inozemstva. „Povezivanje Naftalana s našom moslavačko-posavskom gastronomskom, poljoprivrednom i povijesnom, kulturnom ponudom stvorit će dodatnu vrijednost i turistički potencijal,“ istaknuo je Javor.

Ana Gašparović, direktorica TZ Ivanić-Grada, naglasila je važnost ulaganja u edukaciju i jačanje ljudskih kapaciteta. „Ulaganje u znanje je ulaganje u budućnost. Naša turistička ponuda treba biti podržana kvalitetnom infrastrukturom i stručnim osobljem kako bi postala održiva na duge staze,“ rekla je Gašparović, te dodala kako je bitno da grad i okolica rade zajedno, bez obzira na administrativne granice, jer turisti destinaciju doživljavaju kao jedinstvenu cjelinu. „Moramo raditi na kvaliteti uz mikromjere koje dugoročno donose zaokruženu priču i kumulativno velik značaj. To je održivost.“

Posavski kukuruzni labirint uvršten je na Green Destinations 2024 TOP 100 Stories List. Deseto izdanje natjecanja Green Destinations Top 100 dijeli i promiče priče koje govore o inovativnim i učinkovitim inicijativama i projektima iz destinacija koje rade na odgovornijem razvoju turizma. Izdanje za 2024. stvorilo je inspirativnu zbirku priča iz dobre prakse iz 32 zemlje. Kriteriji odabira razmatrali su elemente kao što su kvaliteta priče, prenosivost, razina inovativnosti i prisutnost svih stupova održivosti.  „Samim uvrštavanjem na listu, postignuto je nekoliko značajnih koraka u razvoju destinacije. Osim što je prenesena informacija na stotine tisuća ljudi, iza ovog stoji niz aktivnosti koje će se tek događati.“ Iz Hrvatske je u Top 100 priča uvršteno šest destinacija, od kojih je jedna Posavski kukuruzni labirint, projekt koji je polučio izniman uspjeh i interes javnosti zbog svoje održivosti, okolišne odgovornosti i povratka tradiciji.

Dr.sc. Jadranka Dujić Frlan, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo Zagrebačke županije istaknula je važnost očuvanja autentičnosti u turističkim projektima te sinergije s lokalnim zajednicama i susjednim gradovima, što može otvoriti dodatne mogućnosti za financiranje. „Lokalna zajednica često ima najbolje ideje i resurse za kreiranje uspješnih turističkih priča, a povezivanje s okolnim gradovima može biti ključ za dobivanje sredstava iz različitih fondova,“ kazala je Dujić Frlan.

Kao ključni alat za promociju Ivanić-Grada istaknuta je digitalna prisutnost, osobito na društvenim mrežama. „U svijetu informacija, istaknuti se znači ponuditi nešto jedinstveno. Projekti poput kukuruznog labirinta su izvrsni primjeri sezonskih i ekskluzivnih atrakcija koje privlače različite publike,“ rekla je Gašparović, te dodala kako Ivanić-Grad cilja mlađe generacije turista putem inovativnih komunikacijskih kanala. „Tu se s druge strane javlja i problem saturacije informacija jer se svi bore za jedan prostor. I tu se ističemo iskoracima i drugačijim projektima.“

Verificirano iskustvo olakšava vidljivost projekta i postaje prepoznatljiv za druge oblike umjetnosti. Tako je u labirintu snimljen spot Stjepana Hausera te se snimala emisija Ljubav je na selu. U sklopu atrakcije održava se manifestacija Posavski dani koja valorizira kulturnu baštinu i promovira lokalne ponude. A onda dolazi i do daljnjeg razvoja, poput obnove stare škole za muzej i uvođenja brzog interneta u ruralni prostor koji potiče daljnji razvoj održivog turizma.

„Ivanić-Grad je smješten na geografskom području Posavine i Moslavine. Moslavina je razvijeniji dio i vinarski kraj sa svojim potencijalima. Labirint je pokrenuo aktivnosti u Posavini pa ćemo nastaviti ulaganja kako bi potakli daljnji razvoj i spojili ove dvije cjeline u smislenu turističku destinaciju sa brojnim sadržajima“, dodao je Leš.

Zaključci panela ukazuju na potrebu za daljnjim ulaganjima u turističku infrastrukturu, s posebnim naglaskom na diversifikaciju ponude i jačanje smještajnih kapaciteta. Planovi poput projekta „Tri crna zlata“, koji uključuje naftu, naftalan i bučino ulje, predstavljaju značajne korake ka pozicioniranju Ivanić-Grada kao destinacije s jedinstvenim prirodnim resursima. „Ivanić-Grad ima sve predispozicije postati primjer održivog razvoja malih gradova, a s ovakvim inovativnim projektima i lokalnim inicijativama, budućnost turizma ovdje je svijetla,“ zaključila je Miličević.

Ovaj panel istaknuo je važnost sinergije svih sektora, od privatnog do javnog, u stvaranju prepoznatljive turističke destinacije koja se može ponositi svojim autentičnim pričama i održivim modelima razvoja.